BROŠURA – NAPREDAK ILI OPSTRUKCIJE U PROCESUIRANJU RATNIH ZLOČINA I REVIDIRANA STRATEGIJA SA ANEKSOM B
Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina iz 2008. godine nije ostvarila zacrtane ciljeve u propisanim rokovima, te se javila potreba za izmjenama i dopunama Strategije (tzv. Revidiranom strategijom). 2018. godine je predložena Revidirana strategija koja je bila fokusirana na izmjene prethodne Strategije sa ciljem „ uspostavljanja efikasnijeg mehanizma raspodjele predmeta, koji bi omogućio prenos većeg broja manje složenih predmeta pravosuđu enititeta i Brčko distrikta BiH“. Međutim, ni ova strategija nije osiguravala efikasnost progona ratnih zločina, obzirom da je u potpunosti zanemarila prethodno izvršenu ocjenu predmeta ratnih zločina od strane Haškog tribunala.
Naime, prema Rimskom sporazumu iz 1996. godine, zaključenom između Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske sa jedne strane, te Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), sa druge strane, sve države potpisnice bile su dužne da sve predmete ratnih zločina dostave MKSJ na ocjenu. MKSJ je na osnovu analize dokaza koje su strane ugovornice dostavile dodjeljivao ocjenu predmetima/licima u skladu sa međunarodnim pravnim standardima.
Tako je MKSJ predmetima/licima za koja je utvrdio da postoji dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da je lice počinilo ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava dodijelio oznaku A, što bi značilo da se protiv navedenog lica može pokrenuti postupak pred domaćim sudovima.
Sa druge strane za lica za koja je MKSJ, na osnovu dostavljenih dokaza, utvrdio da nema dokaza za osnovanu sumnju da je lice počinilo ozbiljna kršenje međunarodnog humanitarnog prava dodijelio je standardnu oznaku B.
Obzirom da prijedlog izmjena i dopuna Strategije iz 2008. godine nije predviđao prioritetno procesuiranje predmeta katergorije A, Udruženje žrtava i svjedoka genocida je insistiralo na uvođenju ovih predmeta kao prioriteta u radu tužilaštava u Bosni i Hercegovini, te uspostavljanju djelotvornijeg mehnizma nadzora realizacije Strategije. Dio prijedloga Udruženja žrtava i svjedoka genocida je realizovan u vidu Aneksa B, koji je zajedno sa Revidiranom strategijom usvojen 24. septembra 2020. godine.
Iako Aneksom B nisu riješena sva ključna pitanja važna sa stanovišta žrtava, a šteta je učinjena i prethodnom neefikasnom Strategijom, ipak, smatramo da usvojena Revidirana strategija može u ovom obliku u određenom stepenu osigurati efikasnost progona ratnih zločinaca, ali samo ako se budu poštovali usvojeni rokovi, ciljevi i obaveze koje iz nje proizlaze.
Kako bismo dali podršku pravosudnim i drugim državnim organima da na nabolji način ispune zacrtane rokove i ciljeve koje propisuje Revidirana strategija, prikupili smo podatke na osnovu kojih smo izvršili analizu o stanju i statusu predmeta ratnih zločina, predmeta/lica sa A liste Pravila puta Rimskog sporazuma, te poređenje sa rezultatima naše ranije analize A liste i rezultatima uporedne analize Strategije iz 2008. godine i Prijedloga strategije iz 2018. godine.
Za analizu procesuiranja predmeta ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, korišteni su podaci OSCE-a, MKSJ/MRMKS-a, Suda BiH i nižih sudova u BiH, podaci koje su nam dostavila tužilaštva u BiH, kao i arhiva Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Zahvaljujemo se predstavnicima Evropske unije i OSCE-a na kontinuiranoj podršci u oblasti progona ratnih zločinaca, predsjedniku i glavnom tužitelju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Vijeću ministara koje je prihvatilo izmjene Revidirane strategije, te svim tužilaštvima u Bosni i Hercegovini, koja su bez izuzetka odgovorila na naš zahtjev.
ANALIZA“NAPREDAK ILI OPSTRUKCIJE U PROCESUIRANJU RATNIH ZLOČINA“