Problem pronalaska nestalih bošnjaka u Kiseljaku

Na poziv Organizacije šehida i poginulih boraca općine Kiseljak, predstavnici Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Pokreta Majke enklava Srebrenica i Žepa posjetili su Kiseljak i sa njima održali konsultativni sastanak u vezi problema pronalaska nestalih bošnjaka sa područja općine Kiseljak.

Naime, u junu 1993. godine, jedinice HVO-a su, u selima Grahovci, Han Ploča, Tulica i Radanovići u okolici Kiseljaka, za samo nekoliko dana počinile stravične zločine u kojima je zarobljeno i ubijeno 78 osoba, od kojih su većina bili civili. Poslije zločinačkog poduhvata, komanda HVO-a je angažovala posebnu jedinicu koja je imala za cilj uklanjanje dokaza o zločinu. Sva tijela poubijanih, a koja nisu izgorjela u spaljenim kućama su ukopavana u pojedinačne i masovne grobnice, ili su definitivno uklonjena sa poprišta. Da su dobro uradili posao, govori činjenica da do danas još nije poznato gdje su ukopani ili sklonjeni ostaci još 34 osobe.

Organizacija šehida i poginulih boraca općine Kiseljak se, prema riječima predsjednice Zilhe Imamović, godinama suočava sa poteškočama u radu koje se ogledaju u nedostatku prostorija i sredstava za rad, podrške vlasti i medija. Veliki problem predstavlja strah porodica žrtava koje zbog suživota sa Hrvatima odustaju od svjedočenja. Interesantno je da njihovi sugrađani koji su svjedoci zločina ili su učestvovali u uklanjanju tijela traže novac za informacije ili ih zbog prijetnji i vlastite sigurnosti ne smiju otkriti.

-Bošnjaci u Kiseljaku su se sveli na 2 dunuma zemlje oko džamije, gdje se nalazi i šehidsko obilježje sakriveno od očiju javnosti. Zanima nas šta konkretno možemo uraditi da pronađemo naše nestale – kazao je naš sagovornik i član Organizacije Emsudin Šljivar.

Predstavnice Pokreta Majke enklava Srebrenica i Žepa podijelile su sa prisutnima svoje iskustvo u traganju za nestalima. Ohrabrile su članove Organizacije da se ujedine i da još nije kasno da započnu konkretne aktivnosti u potrazi za nestalima i memorijalizacijom žrtava, počevši od detaljnog prikupljanja podataka o svakom nestalom do saradnje s drugim organizacijama.

-Memorijalni centar u Potočarima rezultat je borbe nas majki. Mi nismo dale da se naša djeca kopaju u Kladnju ili bilo gdje drugo, nego na mjestu gdje se zločin desio. Provele smo anketu i imamo evidenciju svih žrtava. Rad se mora prepoznati, morate dati povjerenje onome ko vodi organizaciju i aktivno raditi bez izgovora.- savjetovala je prisutne Munira Subašić.

O stravičnosti počinjenih zločina govori podatak da je u garaži Ahmeda Duharkića na ulazu u Kiseljak spaljeno 20 ljudi. Na mjestu zločina iskopani su dijelovi ugljenisanih kostiju koje nisu dovoljne ni za DNK analizu.

Murat Tahirović predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida ponudio je podršku porodicama za inicijativu isticanja spomen ploče ispred mjesta gdje se zločin desio i u obilježavanju Dana stradanja (13. juni).

Za zločine u Kiseljaku do sada je osuđen samo jedan zločinac. Miroslav Anić – Firga (ratni komandant voda u Specijalnoj jedinici Maturice Hrvatskog vijeća obrane iz Kiseljaka) je na Sudu BiH  priznao krivicu i napravio sporazum sa Tužilaštvom. Zločinac je priznao da je svojom rukom u Grahovcima  ubio 15 muslimana, a veliki broj od njih se i danas vode kao nestali.

Poslije sastanka upriličena je promocija filma „Pucanj u dušu“ u Vakufsko-administartivnom centru u Kiseljaku