Oko 850 predmeta za ratne zločine čeka procesuiranje: Žrtve žele “Mini Hag” u BiH
Po završetka rada Haškog tribunala 2017, tri odjeljenja sudaca i isto toliko tužilačkih odjeljenja prebacuje se u BiH i nastavlja raditi na predmetima ratnih zločina koji su ustupljeni na rad Tužilaštvu BiH, ideja je za koju se lobira.
Udruženje žrtava i svjedoka genocida u BiH i Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa zatražili su od Serge Brammertza, glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), da se po završetku rada tribunala 2017, tri odjeljenja sudaca i isto toliko tužilačkih odjeljenja prebaci u BiH i nastavi raditi na 850 premeta ratnih zločina koji su ustupljeni na rad Tužilaštvu BiH.
Ništa od strategije
– Od Vijeća sigurnosti, Ujedinjenih nacija i Evropske unije zahtjevamo da, u suradnji s domaćim vlastima, dio sadašnjih struktura MKSJ prebaci u BiH i da se narednih pet do sedam godina usredoče na 850 predmeta koji su već bili pred tim sudom. U tim predmetima se spominje na destine imena potencijalnih ratnih zločinaca čija se imena pominju u pravosnažnim presudama MKSJ, a domaći organi nisu uradili ništa na njihovom progonu. Naš zahtjev nije megalomanski, tim prije što imamo “plejadu“ tužilaca MKSJ koji sve znaju o događajima u BiH i znaju za sve dokaze. Dakle, tražimo da se u BiH prebaci “Mini Hag“- obrazložili su svoj zahtjev glavnom tužiocu MKSJ, Murat Tahirović i Munira Subašić, predsjednici spomenutih udruženja, misleći kako nema više vremena čekati da se osposobi pravosuđe BiH, te da je progon zločinaca u BiH i regiji zaustavljen.
Podsjetimo, 2008. je Vijeće ministara BiH usvojilo Strategiju za progon ratnih zločina u BiH i spomenuta su udruženja vjerovala da će pravosudni organi u BiH “pošteno, profesionalno, organizovano“ početi progon ratnih zločina. No, razočarali su se! Ne mogu da vjeruju da od 2005. u BiH nije uspostavljena centralna baza podataka za ratne zločine da 850 predmeta na kojima je radio MKSJ nisu prioritet u radu bh. pravosuđa, da već deset godina čekaju barem “jedan složeni slučaj“ pred bh. pravosuđem, da je vlast Republike Srpske raspisala referendum “protiv Suda i Tužilaštva BiH jer su navodno neprofesionalni“.
-Tražiti krivca za propast državne Strategije za ratni zločin je kao tražiti iglu u plasti sijena i smatramo da svi, uključujći i međunarodnu zajednicu, snosimo dio krivice. Nažalost, vrhunsko naslijeđe MKSJ koje je svima dostupno i proslijeđeno pravosudnim organima BiH, predstavlja neiskorišteno pravno blago – misle Tahirović i Subašić.
Šta će Brammertz?
On i Munira Subašić se nadaju da će se do kraja 2016. u BiH instalirati “Mini Hag“. O toj su ideji razgovarali s Tanjom Fajon, zastupnicom u Evropskom parlamentu i Ernestom Petričem, donedavno predsjednikom Ustavnog suda Republike Slovenije i članom komisije Ujedinjenih naroda koja imenuje suce. Njima se ideja učinila zanimljivom. Koliko je zanimljiva glavnom tužitelju MKSJ, ostaje da se vidi.
Helem, Subašička i Tahirović se trude da uskoro obave razgovore i s ambasadorima Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Velike Britanije, Rusije i Kine u BiH kako bi im predstavili ideju o “Mini Hagu“ u BiH. Bitno im je to budući da se radi o zemljama članicama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.